Koren greha

Zac Poonen

Prilikom prošlog proučavanja pogledali smo 3. glavu Evanđelja po Mateju pokušavajući da razumemo nauku Novog Zaveta. U Mateju 3 videli smo sledeće reči. Čitamo ovako: “Pokajte se jer se približi Carstvo Nebesko”.


Mi smo videli kako je kao priprema za ulazak u Novi Zavet potrebno pokajanje (preokret) – okretanje od zemaljskog carstva ka nebeskom carstvu. Dakle, okretanje od zemaljskog prema nebeskom carstvu! I ako ne načinimo taj preokret, a ipak pokušavamo da primimo poruku Novog Zaveta, to će biti upravo kao metanje nove zakrpe na staru haljinu koja se kasnije opet pocepa. I to je jedan od glavnih razloga zašto mnogi Hrišćani ne ulaze u Novi Zavet – oni pokušavaju da ga prime bez odricanja od zemaljskog carstva.


Dakle, želim da vam to bude jasno da dokle god je vaš um usmeren na zemaljske stvari…Ja ne kažem da ne treba da mislimo o zemaljskim stvarima. Isus je mislio o zemaljskim stvarima. Šta mislite o čemu je razmišljao kada je pravio stolice i stolove u stolarskoj radionici? Isus je trebao da zarađuje za svoj zemaljski život, a živeo je u siromašnom domu, puno siromašnijem od mnogih naših domova. Znači, On je takođe trebao da misli o zemaljskim stvarima, ali njegov um nije bio usredsređen na zemaljske stvari. 


Biti usredsređen na nebeske stvari

Dakle, kada kažem da treba se okrenemo od zemaljskih stvari, ne kažem da nikada ne treba da mislimo o zemaljskim stvarima! Naravno da treba da mislimo o njima radi našeg posla, radi našeg doma, porodice i još mnogih stvari. Ali, naš razum ne sme biti usredsređen na te stvari!


I kada sam govorio u vezi toga, često sam koristio sledeći primer kojeg smatram za najbolju ilustraciju koju sam do sada pronašao. U pitanju je primer tegljive gumice. Ako su na primer ovo dole zemaljske stvari, a ovo gore nebeske stvari, naša gumica mora biti zavezana gore na vrhu gde su nebeske stvari. I kada treba da misliš o zemaljskim stvarima, a to može biti 8 sati dnevno, 12 sati dnevno, i u nekim slučajevima ponekad i 15, 16 sati dnevno, mi se istegljimo i budemo tamo 16, 12 ili 8 sati. I kada je konačno naš posao završen, mi se oslobađamo i opet se vraćamo ovde gore.


Ali, kod mnogih Hrišćana je upravo suprotno. Njihova gumica je privezana za zemaljske stvari i ona se isteglji prema nebeskim stvarima samo nedeljom i četvrtkom kada smo u skupštini. Odmah posle toga oni se oslobođaju i opet se vraćaju na zemaljske stvari. Drugim rečima, njihov um je usmeren na zemaljske stvari i onda s vremena na vreme oni misle na nebeske stvari.


Dakle, postoji ogromna razlika između takve braće i sestrara i one braće i sestara čiji um je usmeren na nebeske stvari, i čija gumica se isteglji prema zemaljskim stvarima možda i mnogo sati na dan.


Ako ovo razumeš, lako možeš saznati na čega je usredsređen tvoj razum. Drugim rečima, kada se oslobodiš zemaljske brige i tereta, prema čemu usmeravaš svoj razum? 



Šta je cilj našeg života?

Treba da mislimo o tome. Koji je tvoj primarni cilj?


Kao što je neko rekao: “Način da odrediš da li je neko grešnik ili svet, jeste da pronađeš šta je njegov cilj u životu”. Ne ono što on radi svaki dan. Ne! Mnoge stvari koje u isto vreme čine i sveti i grešnici mogu izgledati vrlo slično. Ako bi otišao u Nazaret i posmatrao šta tamo radi najgrešniji stolar i Isus, video bi da obojica provode mnoge sate trudeći se oko zemaljskih stvari. Ali, postojala je ogromna razlika između njih!


Dakle, cilj radi kojeg živiš, cilj za koji živiš jeste ono što određuje da li si grešnik ili svet. Ne skupština u koju ideš, ne to što čitaš Bibliju ili dolaziš na bogosluženja, nego cilj radi kojeg živiš! I postoji velika razlika između vernika koji pohađaju istu skupštinu kao što je na primer ova. Iako oni možda rade mnoge iste stvari, cilj im nije isti. Vidite, nije dovoljno reći: “Pa ja ne činim određene grehe”. Ako biste napravili listu greha koje ne činite, mislim da bi verovatno bilo bar nekoliko ljudi koji nisu Hrišćani i koji takođe ne čine te iste grehe koje vi ne činite. Siguran sam! I možda biste shvatili da ti ljudi koji su Hrišćani ne čine čak i neke grehe koje vi činite! Dakle, nisu sama dela ono što određuje da li si grešnik ili svet! Pitanje glasi: kakav je cilj radi kojeg ti živiš?


I ja želim da kažem ovo onima koji žele da se uzdignu na viši nivo novozavetnog života: odlučite da se promeni vaš cilj radi kojeg živite, a ne samo par zakrpa tu i tamo. I možda je to stvar koja će vas osloboditi i rasvetliti zašto stvari idu toliko sporo.


Dakle, to znači napraviti preokret, imati pravi cilj u životu! 


Sekira stoji kod korena drvetu

Druga stvar koju je spomenuo Jovan Krstitelj bila je u vezi pripravljanja puta za dolazak Hrista, u 10 stihu. Znate, oni su rekli “…imamo oca Avrama”, a Jovan Krstitelj im je odgovorio u 9 stihu: “I ne mislite i ne govorite u sebi: imamo oca Avrama”. “To vam ne znači ništa!”


Vidite, to je vrlo uopštena greška koju mnogi Hrišćani prave. Oni objavljuju kako su povezani sa nekim poštovanim Božijim čovekom. U tome je ovde stvar. “Mi smo povezani sa Avramom”, ili “mi smo povezani sa tim i tim koga mnogi poštuju”. Jovan Krstitelj im je odgovorio da to ne znači ništa! Da li vidite? Vi možete govoriti kako ste deo skupštine koju mnogi poštuju u društvu, ali to vam ništa ne znači. “Nemojte se nikada hvaliti”, kaže Jovan Krstitelj, “zbog toga što ste povezani sa tim i tim čovekom, što idete u tu i tu skupštinu, što slušate tog i tog propovednika”. To ne znači apsolutno ništa! Čak i kada je vaš otac neko i nešto. “Imamo oca Avrama”. Pa šta onda? Jovan im praktično kaže: “Ali, još uvek idete u pakao”, zato što Bog može i od kamenja podignuti decu Avramu. Dakle, ono što Jovan kaže jeste da je njima potrebna sekira kod korena drvetu.


Postoji drvo unutar nas za koje možemo kazati drugim rečima da jeste naša priroda koju smo nasledili od Adama. I svako od nas ima tu prirodu i telo nas ne napušta kada se obratimo Gospodu. Stari čovek je taj koji odlazi! Stari čovek jeste želja za grehom. To znači da ja imam volju da grešim, grešim i grešim. I taj stari čovek je ubijen. Ako si nanovo rođen, ti ne želiš više da grešiš! Ali i telo je tu, koje takođe ima želju da greši. Iskušenja su još uvek tu, ona se ne menjaju.


Dakle, postoji konflikt između tog novog čoveka koji ne želi da greši i iskušenja koja dolaze od tela. I taj novi čovek je ispunjen Svetim Duhom kada smo nanovo rođeni i on je u konfliktu sa našim telom. Ali ta priroda je još uvek tu i Biblija kaže da je Isus došao da položi sekiru kod korena tog drveta. I to je takođe nešto novo! 


Starozavetna ili novozavetna pravda

U Starom Zavetu nije bilo mogućnosti da sekira bude usmerena na koren. U Starom Zavetu, mogli bismo reći da sve što je Bog radio jeste odstranjivanje plodova. Znate, ovde se na primer nalazi zlo drvo koje uvek rađa zle rodove. Čim se taj rod pokaže, on bude uklonjen. Čim rod pokuša da se pokaže, bude odsečen. On se praktično ne pojavljuje, a to je upravo ono što je zakon radio, da li vidite? Znate kako je zakon rekao: “Ne čini preljube, ne kradi, ne ubij…” To su plodovi koji bi se pojavili, ali zakon je bio kao makaze koje su odsecale te plodove čim bi oni pokušali da se pojave. Iako je zakon mogao da odstranjuje te plodove kada oni pokušaju da se pojave, zakon nije imao snagu da promeni prirodu tog drveta, i to je bio problem Starog Zaveta! Zato Biblija kaže u Rimljanima 8:3 “Jer što zakonu beše nemoguće…” to je ono što je Bog uradio.


Šta je to što zakon nije mogao da uradi? Zakon je mogao da odseče rod, ali nije mogao da položi sekiru kod korena drvetu. Dakle, Jovan Krstitelj u pripremi za Novi Zavet kaže: “Dobro, sada Isus dolazi da položi sekiru kod korena drvetu”. Znači, ako ne budemo razumeli šta je koren tog drveta, mi ćemo još uvek provoditi svoj život kao Hrišćani samo odstranjujući plodove, a stvar je u tome da ako si dobro oprezan za odsecanje tih rodova, imaćeš vrlo dobro svedočanstvo u skupštini i ljudi će misliti da si jako dobar vernik zato što se u tvom životu ne pokazuje loš rod. Ovde mislim na mnoge od nas, jer naši životi izgledaju jako dobro. Mi smo vrlo oprezni i brzo odsecamo te plodove da niko ne bi mogao da ih vidi! Da. Ima mnogo nas koji imamo jako dobru reputaciju u skupštini, ali kada pogledaš na misli koje se nalaze u tvom srcu, i kada se te misli ponekad pojave noći prilikom snova, ti znaš da se kod tebe iznutra vrlo malo toga promenulo! Jeste, ti si oprezan u tome da stekneš dobro svedočanstvo od spolja, ali iznutra je još uvek isto. I zahvaljujući velikom trudu i konstantnoj opreznosti, tvoje makaze su uvek spremne, da čim se plod pojavi, odmah ga odseku, i da čak niko to ni ne vidi. Kada bližnji prolaze pored tvoje bašte, oni ne vide ništa loše na tvom drvetu i oni kažu: “Koji duhovni brat, ili koja duhovna sestra!” Ne uopšte! Mogli bismo da kažemo, u pitanju je samo osoba sa starozavetnom pravednošću. To je sve što ti jesi, ali zbog svih ostalih vernika, tih otprilike 95% koji nemaju mudrosti da rasude šta je Stari a šta Novi Zavet, oni misle da si ti vrlo duhovan.


Ali, duhovan čovek koji je ušao u Novi Zavet, on vidi sve to! Njega ne možeš lako prevariti, zato što on može da omiriši tvoj duh. Znate, kao što vi na primer imate vrlo osetljiv nos da osetite razne loše mirise. Ponekad je dobro ne imati toliko osetljiv nos, pošto bi inače osetio sve te smradove koji su prisutni u atmosferi. Ali u duhovnom smislu, nama je to potrebno. Kada duhovno razgledamo, naš duh može omirisati loše uticaje, loš duh u osobi itd. Dakle, ono što želim da kažem jeste da izbegavanje zlog roda jeste samo traženje dobrog svedočanstva pred ljudima.


Pavle je nešto rekao u Filibljanima poslanici 3 i želeo bih da na trenutak pronađemo to poglavlje. U Fil.3 Pavle upoređuje pravdu Starog Zaveta sa pravdom Novog Zaveta. Mnogi od nas to nisu razumeli. Mnogi su samo razumeli razliku između greha i pravednosti, i oni misle: ti si ili grešan ili svet. Ali, ne! Ti možeš biti grešan, možeš imati pravdu Starog Zaveta i možeš biti svet. Postoje tri opcije! I mnogi od nas nisu grešnici, ali možda imaju samo pravdu Starog Zaveta. I ja ću vam reći nešto: pravda Starog Zaveta je vrlo dobra i ona će te osposobiti da budeš prihvaćen u praktično svim skupštinima u celom svetu. Možeš biti cenjeni član, čak i starešina u skoro svakoj skupštini sa starozavetnom pravdom – drugim rečima sa farisejskom pravdom! Ja mislim, kada bi fariseji iz Isusovog vremena danas bili živi, puno njih bi bili starešine u mnogim, mnogim, mnogim dobrim hrišćanskim skupštinama, zato što ljudi u tim skupštinama nemaju mudrosti da rasude kao Isus – da određene osobe imaju samo spoljašnu pravednost. A to je ono za čime mnoge skupštine teže, ali to nikako ne znači biti duhovan! To je samo starozavetna pravda.


Dakle u Fil.3 Pavle kaže na kraju 6.stiha da je po pravdi zakonskoj bio apsolutno bez mane. Ili kao što drugi prevod kaže da je vrlo pažljivo gledao da ispuni sve što je govorio Božiji zakon. Zamisli da ti vrlo pažljivo gledaš da ispuniš sve što je Bog zapovedio! Zar ne misliš da bi tako imao jako dobru reputaciju u većini skupština? Ja kažem, u gotovo svakoj skupštini! Osim kod zaista duhovnog čoveka, jer te on providi. Ali, to je otprilike oko 1% Hrišćana, tako da imaš sreće, jer većina ljudi ne mogu da te provide.


Znači, zbog toga želim da ti kažem, nemoj nikada biti zadovoljan svedočanstvom ljudi. To su otpatci za kantu za smeće. Baci to!


Dakle, Pavle kaže: “Što mi beše dobitak primih za štetu Hrista radi”. I kako on naziva tu pravdu Starog Zaveta u zadnjem delu 8.stiha? To su trice, smeće! Da li si nekada pomislio da se pravda može nazvati smećem? Isaija 64:6 kaže da je naša pravda kao prljava haljina u Božijim očima. I originalno značenje te reči “prljava haljina” jeste da se tu radi o takvoj vrsti haljine koju nikada nećeš odlučiti da pereš, nego znaš da je više nikada nećeš upotrebiti.


Znate, postoji prljava odeća koja se može oprati i ponovo koristiti. Ali, ovde je u pitanju toliko prljava haljina da želimo samo da je bacimo i nikada je više ne dotaknemo. I da li je takva vrsta haljine…? Šta? Ne naš greh, nego naša pravda! Pavle je dobio svetlo u vezi toga!


Reći ću vam nešto. Ne možete ući u Novi Zavet sve dok ne dobijete svetlo u vezi ovoga, da naša spoljašnja pravda jeste samo smeće! Ona mi donosi samo čast pred ljudima. I zato je Pavle rekao da je smatra tricama, da bi dobio Hrista. I on kaže da je spreman da sve drži za štetu i da želi da se nađe u Hristu (stih 9). I sada slušajte ovo upoređenje: “Ne imajući svoju starozavetnu pravdu, nego novozavetnu pravdu!” Dopustite mi da to tako parafraziram.


“Ja ne želim tu pravdu koja dolazi od zakona, nego želim pravdu koja dolazi od zavisnosti od Hrista!” Vera znači zavisnost. Jedno od najboljih objašnjenja vere jeste primer koji je sam Isus Hrist dao: Grana i drvo. Da li želite ilustraciju vere? Postoji mnogo ilustracija koje je Isus naveo u vezi vere. Jedna od tih jeste piti. Vera jeste piti. “Dođite meni, otvorite svoja usta i pijte”. To je vera! I postoji drugi primer koji je Isus naveo: čokot i loze. Loza jednostavno ne radi ništa, ona samo zavisi od čokota – od drveta za svoje funkcionisanje i proizvodi plod bez truda.


Da li znate da hrišćanski život u jednom smislu treba da bude bez truda? Donošenje plodova u našem hrišćanskom životu, bez obzira da li je u pitanju ljubav, radost, mir, trpljenje, praštanje, poniznost, krotost, vera, uzdržanje, pa čak i praktikovanje darova Svetog Duha treba da budu bez našeg truda. To naravno ne znači da mi nemamo borbe! Mi se borimo sa Sotonom. Treba da disciplinujemo svoja tela. Treba da se borimo protiv želja našeg tela. Sve je to istina! Ali, kada nam Bog da nešto i kada to izlazi iz nas – to je bez našeg truda.


Ali, u početku nije tako zato što smo u prelaznom stanju. To je kao što je jedan brat rekao, a nikada nisam čuo bolje objašnjenje u vezi toga. Vrlo pobožan brat je jednom rekao: “Dok se nisam obratio Hristu, mogao sam samo da govorim laž. Bilo mi je jako lako da lažem, a jako teško da govorim istinu. I onda kada sam se obratio, došao sam na drugi nivo gde je bila velika borba: neću da lažem, nego da govorim istinu. I onda sam došao na treći nivo gde je postalo nemoguće da slažem”. Baš kao što je u početku bilo teško govoriti istinu, tako je sada postalo teško kazati laž! I na sličan način, on je rekao: “Dok se nisam obratio Hristu bilo mi je jako teško da volim ljude, a vrlo lako da ih mrzim, da se naljutim na njih i da se iznerviram zbog njih. Totalno bez truda! I onda kada sam se obratio, došao sam na drugi nivo gde je bila borba da kontrolišem svoj jezik i da se ne gnjevim, da volim ljude – velika borba da mogu da opraštam ljudima. Dobro, i onda sam došao do trećeg nivoa. Ja više nikoga ne mogu da mrzim! Iz mene ističe samo ljubav!”


Vidite, na to mislim kada kažem da treba da dođemo u taj nivo da imamo plod bez svojeg truda. Naravno, mi ne dolazimo u taj nivo preko noći. Ali to je stvarni novozavetni život! Vi znate kako je Isus rekao: “Ja sam došao da imaju život i da ga imaju u izobilju”. To je taj treći nivo! Postoji smrt, što je prvi nivo – kada nismo bili obraćeni Hristu. Postoji život – drugi nivo i postoji život u izobilju – to je treći nivo. Vidite jedan je kada imate čašu vode, a drugi kada imate reke vode koje ističu iz vas. I kada reka teče, to ide bez truda. Reka teče totalno bez truda. Dakle, to je način života!


Ovde kaže da treba da imamo pravdu koja dolazi od naše zavisnosti od Hrista. Pravdu koja dolazi od Boga, na osnovu vere. Pravdu koja dolazi od Boga koji mi poklanja svoju prirodu! Znate, grana ima istu prirodu kao i drvo. Drvo prosleđuje svoju prirodu granama i zato plod na grani zavisi od prirode drveta. Ako je u pitanju drvo jabuke, plod su jabuke, ako je narandža, plod su narandže itd. Grane ne mogu proizvesti plod koji se razlikuje od prirode drveta. I u tome je značenje vere! To znači vera! Kada sam ja ukorenjen u Hristu, ja zivisim od Njega! Njegov život teče u mene i pravda koja izlazi iz mene jeste Božija pravda! Drugim rečima, ona je iznutra!


Divna stvar u vezi Novog Zaveta jeste da je ta pravda iznutra! Dakle, to je pravda Božija, a pravda zakona je spoljašnja. Molim vas, sećajte se toga da sve što je bilo u Starom Zavetu odnosilo se na spoljašnost, a sve što je u Novom Zavetu odnosi se na inutrašnjost. Ako nešto ne dolazi iznutra, to nije Novi Zavet! Može biti dobro, ali to nije Novi Zavet!


Ako se na primer nasmeješ nekome ko te mrzi ili ko govori loše o tebi, da li je to dobro? Ja mislim da jeste, ali ipak ne mora neophodno biti Novi Zavet, ako ne dolazi iznutra, iz tvog srca! Vi znate kako je lako nasmejati se nekome jednostavno od spolja – izgledati kao da ste mu oprostili, i to je dobro. Ali ipak, iznutra ti i dalje možeš mrziti tu osobu. Dakle, ja ne kažem da je to loše, samo kažem da je to starozavetna pravda i da Bog od nas ne želi da živimo u Starom Zavetu! I zbog toga kažem da 95% vernika živi u Starom Zavetu i da oni pojma nemaju da postoji bolji život i da je Bog obezbedio za njih taj bolji život! 


Ne prepustiti Očevo nasledstvo neprijatelju

Često koristim primer oca koji je multimilioner i koji ti odobrio mnogo velikih kuća pošto si jedan od njegovih sinova ili ćerki. I to je tvoje! Tvoj tata je sagradio te kuće i on ti ih je odobrio i to je njegova volja za tebe, ali ipak, neki zakonik te je prevario i ti i dalje živiš u nekoj maloj šupi koju čak iznajmljuješ i koja čak nije ni tvoja. Ne treba da živiš u njoj! Treba da ti se otvore oči da vidiš koje je tvoje nasledstvo! Ali, to nasledstvo se ne dobija lako.


Da li se sećate priče o udovici? Isus je rekao u Luci 18 da je ona bila pokradena od strane možda svojih komšija ili zakonika i da je otišla kod sudije i tražila svoje pravo, svoje nasledstvo – pravdu protiv svojih neprijatelja. Sudija je rekao: “Ne, nemam vremena za tebe”. Ali, ona je odlazila, odlazila i odlazila kod njega, i DOBILA! Isus je rekao: “Pomislite na tog zlog sudiju! Zar mislite da vaš Otac u nebu neće vama dati vaše nasledstvo ako se molite dan i noć?” Ako se molite dan i noć! To su Njegove reći u Luci 18:7,8. Ako se molite dan i noć! Ali, kažite mi, koliko ljudi u svetu, koliko Hrišćana u svetu se mole Bogu ovako dan i noć: “O, Bože, učini me svetim. Daj da budem svet kao što si ti”. Ja mislim da vrlo malo. Ako bi ti otišao u nebo i slušao koliko vernika sa zemlje se mole dan i noć: “O Bože, daj da budem svet”, mislim da bi shvatio da vrlo malo vernika to čini. Ima mnogo ljudi koji poje pojanja i govore o divnim stvarima nedeljom ujutro i tako dalje, ali oni koji viču Bogu dan i noć, kao što je rekao Isus u Luci 18, njih ima vrlo vrlo malo! Nije ni čudo što ne dobijaju svoje nasledstvo kao što je dobila ta udovica. Ona je jednostavno napadala sudiju sve dok nije dobila, zato što je znala da je to njeno i da čovek koji ju je pokrao nema pravo na njenu imovinu.


Da li znaš da postoji nešto što je tvoje i što je Otac tebi odobrio i što je Isus zapečatio svojom krvlju? Zašto dopuštaš da ti Sotona to oduzima?


Vi se sećate kako je nedavno Pakistan okupirao jednu planinu na kojoj niko nije živeo, a koja je pripadala teritoriji Indije. I da li znate šta je Indijska vlada učinila? Odlučila je da ne prepusti tu malu teritoriju neprijatelju, borila se za to i izborila! Dala je lekciju neprijatelju da mu neće dozvoliti ni najmanji pojas svoje teritorije, iako je bila u pitanju samo jedna planina. I ja sam tada rekao: “I ja želim da budem takav prema Sotoni. Nećeš uzeti od mene ni jednu jedinu stvar koju mi je nebeski Otac odobrio”. I sada ću vam reći nešto što je nebeski Otac odobrio svima vama!


2.Petrova poslanica 1, tamo čitamo u 3. stihu ovako: “Budući da su nam sve božanstvene sile (Božanstvena sila znači Božija sila) darovane…” ne u vezi novca, imanja, udobnosti i lakog života, Ne! Ne, nego “…koje trebaju k životu i pobožnosti!” Sve što ti je potrebno za večni život i pobožan život na zemlji dato ti je Božijom silom! To ti je odobreno od Njega i zapečaćeno Hristovom krvlju! E sada, da li ti to imaš ili ne, to je druga stvar. Možda sediš u maloj šupi zato što ne poznaješ svoje nasledstvo i dopuštaš da Sotona pokrade sve što bi trebalo da bude tvoje!


Vi znate da je Izrailjski narod čak i kada je nasledio Hanansku zemlju dopuštao Hananejcima da žive u većini prostora teritorije koja je bila njihovo nasledstvo. I tada bi naišli neki drugi narodi, došli bi na primer Moavci i okupirali teritoriju i Izrailj bi rekao: “Dobro, mi imamo ovde mali svoj ćošak, imamo malu šupu, zar nam to nije dosta?” Bog je rekao: “Ne. Cela teritorija treba da bude vaša. To vam je nasledstvo od mene, a vi ste jednostavno dozvolili neprijateljima da okupiraju vaše nasledstvo!”


I to je upravo ono što Bog govori i tebi danas. Tvoje telo je Hananska zemlja. Da li postoje neki divovi koji žive u njemu? Tvoje telo treba da bude za Boga, 100%, od glave do pete. Nijedan div ne bi smeo da živi u toj Hananskoj zemlji. Da li znaš da je tvoje telo Hananska zemlja? I ako samo jedan div vlada nad bilo kojim udom tvog tela (tvojim očima, jezikom, ušima itd.) i ako ti on govori šta da radiš, šta da čitaš, šta da gledaš na internetu, ako ti on govori koje knjige da čitaš, ako ti on govori šta da radiš i šta da govoriš, čoveče, tog diva treba da ubiješ! Ali, kada gledamo knjigu o sudijama, tamo vidimo da Izrailjci upravo to nikada nisu učinili. 


Pravo poznanje Boga

Bog nam je dao Njegovu silu! U vreme Isusa Navina Bog je želeo da zaustavi sunce na 24 časa da bi pomogao svom narodu da nadvlada neprijatelja. Šta mogu iz toga da naučim? To me uči da Bog želi da učini sve da bi mi pomogao da nadvladam svaki greh u mom telu! Zamisli ako bi verovao da će Bog čak zaustaviti i sunce da mi ti pomogao da imaš pobedu nad grehom. Ja verujem to. Bog će učiniti sve! To upravo naznačava ovaj stih. Darovane su nam SVE božanstvene sile koje su potrebne za život pobožnosti “poznanjem Onoga koji nas pozva slavom…”


Vidite, postoji pravo poznanje Boga! Sve ovo nije starozavetna stvar, ovde je u pitanju novozavetna stvar. E sada želim da vam kažem da ovde nije u pitanju velika filozofska stvar. Da li znate ko je ovo pisao? Pecaroš, koji je verovatno ponavljao nekoliko razreda u školi. On nije bio toliko pametan koliko si ti. On nije diplomirao. On je bio samo ribar, ali je dobio otkrivenje Svetoga Duha! I to je ono što nam je potrebno, da nam Bog daje svoju silu. Pravo poznanje Boga znači da znam kako je divan Bog i Otac i kako On želi da mi da SVE. To je pravo poznanje Boga.


Sotona želi da ti kaže da Bog nije zainteresovan za tebe i da neće da te sluša i da si jako neprimetan i da nisi uopšte važan Njemu. I ako slušaš sve te laži, ti nemaš pravo poznanje Boga i onda nije ni čudo što nemaš tu Božansku silu, jer ovde kaže da ta Božanska sila dolazi poznanjem Onoga koji nas je pozvao – poznanjem Onoga koji te strašno voli, daleko više nego što ti shvataš.


Sada ću vam reći nešto. Ja verujem da jedan od najvećih šokova i iznenađenja koje ćeš doživeti kada budeš video Isusa licem u lice jeste to koliko te je On voleo! “Gospode, voleo si me toliko mnogo! O, voleo bih da sam znao to na zemlji!” Videćeš Oca i bićeš šokiran koliko te je voleo i koliko je mnogo želeo da čini za tebe. A sada, ti si na zemlji i uvek osuđujuš samog sebe i misliš da se Bog gnjevi na tebe i da se Bog ljuti zbog nečega ovde ili tamo i tako živiš mizerno slušajući sve te bedne Sotonine laži i tako činiš svoj život mizernim! Ja ne bacam kamenje na tebe. Ja sam sâm bio takav mnogo godina. Ali, završio sam sa tim. Sotona više ne može da me vara po pitanju toga ko je Bog. Ja poznajem mog Oca! “Poznanjem Onoga…” To je put!


I stih 4 kaže: “Kroz koje se nama darova (darova znači da je to dar), časna i prevelika obećanja…” Sva Božija obećanja su veličanstvena i dragocena, a svrha svih tih obećanja jeste da kroz njih imaš udeo u Božijoj prirodi!


Ja sam vam govorio o prirodi drveta koja dolazi u grane. I ako biste pitali granu: “Kako je to moguće da proizvodiš tako divne jabuke?”


“O, ja sam samo prepuštena drvetu, priroda drveta to čini”. I to bi trebao biti tvoj odgovor.


“Kako možeš da budeš tako slatka i ponizna osoba?”


“Nemam pojma, ja sam jednostavno u Isusu i puštam da Njegov život teče kroz mene”.


“Kako je to moguće da nisi arogantna i ponosna osoba kao svi ostali ljudi u svetu?”


“Ne znam, ja sam jednostavno deo drveta”.


Šta mislite, da li grana misli: “O čoveče, pogledaj mene kako proizvodim tako divne jabuke?” Ne, uopšte! Ona nema takve misli o sebi zato što zna da ako bi bila odsečena od drveta samo na jednu sekundu, tu nastaje kraj sve njene proizvodnje. 


Koren greha

Dakle, moja draga braćo i sestre, kada je Jovan Krstitelj rekao da sekira treba da bude položena kod korena drvetu, on nam je rekao da postoji nešto osnovno što treba da bude udareno u nama iznutra! Isus je došao i Sveti Duh je došao da udari nešto što se nalazi u nama!


Šta je to? Šta mislite šta je koren greha? Plod znamo: laž, preljuba, želja očiju, mržnja, gnjev, gorčina, veštice, svađe, konflikti… To je sve plod koji dolazi od tela. Ali, šta je koren? Dopustite mi da pronađem Galatima 5. Tamo kaže u 19.stihu da su dela telesna… Dela telesna, to znači da su plodovi koji dolaze od drveta koje se naziva telo sledeći: preljubočinstvo, kurvarstvo, nečistota, besramnost, idolopoklonstvo, čaranja, neprijateljstva, svađe, pakosti, prkosi, raspre, sablazni, jeresi, zavisti, ubistva, pijanstva i ostala dela slična tome.


Reću vam nešto, kada sam jednom čitao ove stihove, rekao sam: “Da, mogu sve ovo da razumem”, ali ne razumem ovo “čaranje” – ili veštice. Rekao sam: “Kako veštica može da izlazi od tela?” Ja sam mislio da su veštice nešto što dolazi od spolja. Ali ne, ja verujem Božijoj reči.


Odakle dolazi vaš gnjev? On ne dolazi od spolja, zar ne? Izliv gnjeva! Odakle to dolazi? Postoji nešto unutar tebe što želi da budeš gnjevan! Ili, uzmimo drugi primer, zavist. Odakle dolazi zavist? Postoji nešto unutar naše prirode što želi da zavidimo. Ne treba to da dobiješ od spolja. Ili svađe, da dobiješ želju da se svađaš sa nekim. Postoji nešto unutar tebe što želi da se svađa sa tvojim mužom, ženom, ili nekim kod kuće ili komšijom. Pakost! Odakle to dolazi? Iznutra! Šta ćemo sa idolopoklonstvom? Obožavanja idola. Da li znate da postoji nešto unutar čoveka što želi da obožava idole? Tako Biblija kaže. To nije nešto što dolazi od spolja. Idoli mogu biti različitog tipa. Jedan čovek obožava idola od kamena ili drveta, drugi obožava nauku ili prirodu, ili novac, ili svoj posao. Nešto. Ali, čovek jednostavno želi idola. I ako nisi svesrdan učenik Isusa Hrista, ja mogu da ti kažem u ime Isusa Hrista da i ti imaš idola. Možda je to tvoja žena, možda kuća, možda tvoj posao ili profesija. Nešto je idol i to se nalazi unutra u tvom telu.


Čovek želi idola zato što Sotona uvek hoće da mu pomogne da pronađe nekog drugog boga kako bi njime zamenuo pravog Boga. I isto je tako u vezi veštica. Iznutra postoji želja u čoveku da bude uključen u čaranja i veštice. Ti kažeš: “Ne, ja nemam takve želje”. Dobro, ti ne znaš. Biblija kaže da su to dela tela i to je istina. I to je razlog zašto se “Harry Potter” knjige tako dobro prodaju.


Šta mislite, kako je moguće da su te knjige postale najprodavanije? Da li zbog toga što u njima ima nešto što je pobožno? Ne, već zbog čovečije želje za čaranjem. I ti možeš da hraniš tu želju ako ti se sviđa, kao što možeš da hraniš pornografiju. Ja ne mislim da postoji neka razlika između čitanja pornografije ili čitanja “Harry Potter-a”. Ista stvar. To je kao da je jedan plod na desnoj, a drugi na levoj strani drveta koje se naziva telo. I kakve to ima veze? U pitanju je ista grešna stvar. Dakle, ko čita Bibliju, on razumeva. U Bibliji nalazimo odgovor za sve.


I Jovan kaže da nema koristi ako samo odsecamo te plodove tela. Ako na primer kažemo: “Uredu, ja ću prestati da gledam pornografiju na internetu, ja ću prestati da čitam “Harry Potter-a”, ja ću prestati da radim ovo ili ono”. Slušajte, postoji još niz drugih manifestacija tela. Ako su grane 6 i 7 odsečene, tu su još uvek grane, 1,2,3,4,25,26… Šta ćeš sa njima? Kada ćeš završiti sa svim tim?


Da, najbolji način jeste da sekira dođe do korena tom drvetu. Znači, ako razumeš šta je koren i kažeš: “Gospode, ja želim da vidim šta je koren greha!” i ako dopustiš Isusu kroz Svetog Duha da udari taj koren, mnoge te stvari će biti rešene!


I sada, da bismo razumeli koren greha treba da se vratimo u 1.Mojsijevu 3. Tamo vidimo ta dva drveta: drvo poznanja dobra i zla i drvo života. I postoji mnogo načina na koje možemo posmatrati ova dva drveta. Možemo ih posmatrati kao ilustraciju Starog i Novog Zaveta, gde ti Stari Zavet daje poznanje dobra i zla (pokazuje ti šta je ispravno i šta je pogrešno. I to je ono što je deset zapovesti i radilo.) i gde drvo života simbolizuje sâmog Boga koji ti daje svoj život!


Drugi način da posmatramo ta dva drveta jeste ovaj: kada je Adam poželeo poznanje dobra i zla, zašto je to bilo toliko loše da je Bog rekao da će umreti čim bude okusio taj plod? Ta dva drveta su predstavljala dve opcije koje je Adam imao da bi izabrao način svog života. Dva načina života!


Najpre da vam kažem, čovek ima savest. Adam je bio stvoren sa savešću. Kada ga je Bog stvorio od zemlje, on nije imao savest. Ali kada mu je Bog udahnuo duh života, on je iznenada dobio ono što nijedna životinja nije imala, zato što Bog nije udahnuo svoj dah nijednoj životinji. Sve životinje su stvorene od iste zemlje. Iz tog razloga možemo da primetimo da psi na primer imaju veoma slične bubrege i srce kao što imamo ti i ja. Ali, Bog je dunuo na Adama i on je dobio savest koja mu je pomagala da oseća i da bude svestan Boga.


E sada, da bi edukovao tu savest da ne čini ono što je pogrešno (znate, savest vam govori da ne radite ono što je pogrešno), on je želeo da ima poznanje iz tog drveta unutar sebe. I sada, kada ja imam to poznanje, ja sâm mogu odlučiti šta je dobro i šta nije – meni nije potreban neko ko će mi to govoriti!


Da li ste sreli takve dobre ljude koji nikoga ne vređaju i koji ne kradu, ne lažu, ne čine preljube, ne ubijaju? I vi se pitate: zašto ih Bog ne vodi u nebo? Reći ću vam zbog čega. Zato što poznanje dobra i zla donosi smrt. Stvar nije u tome da li si dobar ili zao. Adam nije isteran iz Edenskog vrta pošto je ubio Evu ili pošto joj je pljunuo u lice ili pošto ju je slagao. Ništa od toga! On je samo rešio da sâm za sebe odlučuje o tome šta je dobro i šta je zlo. Kao da je rekao: “Meni nije potreban Bog da mi to govori. Da, neka on bude u nebu i ja ću ga priznavati kao Boga, ali kada je u pitanju dobro ili zlo, ja ću sam da odlučujem u vezi toga!”
I TO JE KOREN GREHA!


Drugo drvo se sastojalo u ovome: Bog je rekao: “Ne, ne, ne. Ti ćeš zavisiti od mene, i primati mene kao svoj život, i ja ću ti u svakoj situaciji govoriti šta je dobro, a što zlo”.


Postoje dva načina života. Jedan je kada ti koristiš svoj razum i kažeš: “Da, ja mislim da je ovo uredu”, kada koristiš svoje rezonovanje… a drugi je kada slušaš glas Svetog Duha i kada ti On govori! To su dva principa po kojima možeš upravljati svoj život. Razlika između njih jeste nebo i pakao! I zato ste čuli da mnogo puta govorim: “Draga braćo i sestre, postoji jedna navika koju morate razvijate od samog početka vašeg hrišćanskog života, a to je navika slušanja Boga”. 


Ilustracija o drvetu poznanja dobra i zla i drvetu života

Sada ću navesti jedan primer u vezi drveta poznanja dobra i zla i drveta života. U Luci 10 kaže da su dve sestre po imenu Marija i Marta koje su živele u jednoj kući gde je Isus došao u posetu (Luka 10:38).


Marta je primila Isusa u kuću. I šta je uradila? Nije slušala ono što je Gospod imao da joj kaže. Živela je po principu drveta poznanja dobra i zla koji joj je rekao: “Ja znam šta da radim. Otiću u kuhinju i pripremiti hranu.” Zar je to zlo? Ne. Postoji mnogo dobrih ljudi u svetu, ali koje Bog ne prihvata, kao što je bila Marta. Ona je znala unutar sebe šta je dobro, a šta zlo. Nije imala potrebu da se moli u vezi toga ili da pita Boga. Ništa od toga!


Znate, postoji mnogo stvari za koje mi kažemo: “Znam šta ću da radim. Ne treba da čekam na Boga. Ne treba da se konsultujem sa Njim. Ja, ja znam!” Uredu!


Ali, Marija je bila drugačija. Ona ovde simbolizuje život zavisnosti – drvo života. Ona je sela kod Isusovih nogu i rekla: “Gospode, želim da te čujem. Šta imaš da mi kažeš. Ako mi kažeš da nešto treba da uradim, ja ću uraditi, ali ja želim da te slušam”.

 

I kada je Marta videla da Marija sedi naizgled lenjo ona se naljutila. Da li znate da su ljudi koji žive po principu drveta poznanja dobra i zla vrlo ljuti? Dakle, kada si ljut, to dokazuje da živiš po principu drveta poznanja dobra i zla, naročito kada si ljut na druge za koje misliš da ne rade ono što ti misliš da bi trebali da rade! Da li se ljutiš na ljude koji ne rade ono što ti misliš da bi trebali da rade? Zato što tvoje drvo poznanja dobra i zla kaže da oni trebaju da rade ovo ili ono, a oni to ne rade.


Znate, ljudi koji sede kod Isusovih nogu i koji Njega slušaju, oni se ne ljute! Oni prepuštaju drugima da čine ono što sami žele i ne mešaju se u tuđe poslove.


Znate, ta radoznalost koju vi imate da znate gde se šta dešava, to je isto deo drveta poznanja dobra i zla. Osoba koja zavisi od Boga nije zainteresovana za te stvari. Da li poznajete te ljude koji žele da znaju ko će sledeći da se ženi i za koga, ko treba uskoro da se porodi, i ko će imati bebu… Ja kažem: “Brate, molim te, samo napred i budi okupiran tim stvarima. Suviše malo poznajem Bibliju i zato želim da što više saznam što Bog pokušava da mi kaže. Nemam vremena za sve to. Život je jako kratak. Nemam vremena da se bavim time ko će za koga da se ženi i ko kada očekuje bebu. Kada dobiju bebu, oni će me obavestiti, ja ću saznati, i to je to”.


Da li vam je poznata ta želja da znate toliko mnogo stvari u vezi drugih ljudi. Da li znate koliko to uništava vaš duhovni život? To ne izgleda kao zlo, to igleda toliko ‘prirodno’! Da, Adamova priroda! To je istina!


Dakle, Marta je ljuta: “Zašto ona tamo sedi dok se hrana kuva?” A njeno srce takođe kuva pošto joj sestra tamo sedi i ne radi ništa. I konačno, ona više ne može da izdrži: “Neka hrana zagore, idem, imam nešto da kažem svojoj sestri i Isusu!”


I Isus joj je rekao: “Marta, ti se brineš za mnoge, mnoge, stvari. Ti se brineš i nerviraš oko suviše mnogo ne neophodnih stvari, a jedna stvar je potrebna! Samo jedna stvar!”


Ja se radujem što Isus nije rekao: “Dvadeset i pet stvari” zato što ih ne bih zapamtio sve. Kada je Isus rekao: “Jedno je potrebno”, to je jako lako da se zapamti.


On čak nije imao tri tačke (kao današnji propovednici, prim.prev.), nego samo jednu! Samo jednu stvar! “Slušaj mene! Zavisi od mene. Osloni se na mene. Reći ću vam šta da radite: Ja nisam toliko gladan i željan tvoje hrane, ja sam gladan ljudi koji će me slušati”.


Znate, danas mnogi ljudi u svetu misle da je najvažnije puno se krećati i činiti nešto za Boga, ali to nije istina. Možda mislite da ja mnogo putujem i da radim suviše mnogo stvari, ali to nije istina stvarno. Većinu svog vremena ja provodim u slušanju. Šta god da radim – ako sedim ispred kompjutera ja slušam, ako čitam Bibliju ja slušam, ako putujem avionom ili busom ja pokušavam da slušam. Ako se probudim usred noći ja slušam. Nikada ne želim da zapostavim tu naviku! Kada me neko negde pozove, ja slušam, ne njih, nego Boga. Ispitujem da li On želi da idem tamo. Ja nemam svoj izbor, ako mi On kaže da idem, ja idem, ako ne, ja sam srećan da sedim kući celog svog života. Najvažnije jeste slušati! Sekira treba da bude položena u koren te želje da sâm u svojoj sili trčim i radim neke stvari.


To je koren greha! “Ja to želim da uradim sâm. Ja znam šta je dobro, ja znam šta je zlo. Ne treba da zavisim od Boga”.


Život nezavisnosti od Boga je sa jedne strane i život zavisnosti od Boga je sa druge strane. Dakle, pitanje nije da li je čovek dobar ili loš. Znate, mnogi ljudi misle: kako da tako dobar čovek ne ide u nebo? Pitanje glasi: da li on zavisi od Boga? Ili je on jednostavno dobra osoba kao Marta koji čini mnoge dobre stvari? Ne, Hrišćanski život je život vere. Vera znači zavisnost od Boga i to je najvažnija stvar koju morate praktikovati u životu. 

Delo Božije jeste da verujemo Isusu!

Znate, jednom prilikom su ljudi došli Isusu i rekli mu: “Šta ćemo činiti da radimo dela Božija?” (Jovan 6:28). Oni su mu rekli: “Šta da radimo da bismo činili dela za Boga?”


KOJE PITANJE! Zar nije dobro postaviti to pitanje Gospodu?! Šta misliš? Šta ćemo činiti da bismo radili dela za Boga? Ko od vas želi da čini dela za Boga? Ja želim! Šta ćemo činiti da radimo dela Božija? I Isus im je odgovorio: “Ovo je delo Božije da VERUJETE!” Da verujemo Njemu, Isusu! Odatle će proisteći sva dela.


To je kao da grana kaže: “Šta ću ja raditi, o drvo, da bih proizvodila divne jabuke?”


“Samo zavisi od mene. Nemoj imati toliko visoke misli o sebi. Samo zavisi od mene!”


Hrišćanski život je vrlo jednostavan. Znate, kada jednom naučite tu tajnu, neće drugi moći da vas guraju tamo ili ovamo. Vi verovatno ne znate, ali mnoge, mnoge hrišćanske vođe i propovednici su pokušavali da me uguraju u ovu ili onu službu: “Zašto ne radiš ovo? Zašto ne radiš ono? Brate, ti si toliko neuravnotežen! Zašto ne radiš i ovo?…” Ja kažem: “Možete pričati šta god hoćete! Ja znam moj poziv od Boga i ja ću to činiti.”


I naveo sam im primer: “Zamislite da odete kod bubrega. (Znate, mi imamo dva bubrega pozadi u našem telu). Zamislite da odete kod bubrega i kažete im: “Zašto vi stalno spominjete samo čistota, čistota, čistota, čistota….i samo čistite krvna zrnca i stalno posmatrate krvna zrnca? Da li znate još stotine stvari koje se dešavaju u telu, kao što su jedenje hrane, varenje hrane… a vi samo čistite krvna zrnca?! I bubrezi kažu: “Da li je to sve što imate da kažete? Doviđenja! Mi ćemo nastaviti da čistima krvna zrnca”.


Da li znate zašto? Oni znaju svoj poziv u telu! Kada slušamo!


Sekira kod korena drvetu znači: moje JA nije u centru da odlučuje šta ću da radim ili šta neću da radim. U tome je bila razlika između Marte i Marije.


Marta je rekla: “Ja odlučujem šta ću da radim. Idem u kuhinju da učinim nešto za Gospoda!”


Marija je rekla: “Ja ne znam šta da radim. Ja ću da sednem kod Isusovih nogu i da ga pitam šta da radim!” To izgleda kao lenjost, ali to je najveće delo koje ikada možeš učiniti! I to je način da izvršiš najviše od onoga što je Gospod isplanirao za tebe.


Kada sam ja bio mlad Hrišćanin posmatrao sam mnogo Hrišćanskih službi. Kada sam upoznao Gospoda i kada sam dobio poziv da mu služim želeo sam to da činim ispravno. I tada sam gledao velike propovednike koji su išli tamo i ovamo i postajali vrlo popularni i tada sam rekao: “Ne, to mene ne impresionira. Ja ne želim to”.


I onda sam vidio, mislim samo dva ili tri brata u svom životu koji su bili stariji od mene, mnogo stariji. Kada sam posmatrao njihov život i kada sam čitao o njihovim životima, shvatio sam da su se oni najpre molili i čekali na Gospoda i tek tada išli na određeno mesto. I tamo je kasnije postala skupština! I onda su se ponovo molili i čekali na Gospoda pa otišli na drugo mesto, i tamo je opet postala skupština. I onda su se opet molili i čekali na Gospoda i otišli na treće mesto i tamo se rodila još jedna skupština. I ja sam rekao: “Čoveče, to je put”, dok su ostali popularni propovednici propovedali pedeset godina i nigde se nije pojavila nova skupština. Oni su imali mnogo propovedi, skupili su mnogo novaca, postali popularni… Ali: “gde je skupština, brate, koja je osnovana tvojom službom?”


“O ne, to nije moj poziv!”


Ali, u takvu vrstu službe nije bilo moguće gurnuti apostola Pavla! Dakle, ja sam video tajnu kod nekoliko tih ljudi i posebno sam posmatrao jednog brata kada sam bio mlad kako je on čekao na Gospoda i slušao, slušao: “Šta mi Gospod kaže da radim?”


Sada želim da vam kažem, ako želite da živite najkorisniji mogući život ovde na licu zemlje, neka sekira ode na koren tog drveta gde kažeš: “Ja znam najbolje šta ću da radim u svom životu”, gde želiš svoj put, gde želiš da tvoje JA bude centar svih tvojih odluka! Možda nećeš raditi ništa loše, ali ćeš uzaludno potrošiti svoj život, kao Marta. Možeš ceo svoj život provesti u kuhinji služeći Gospodu i da na kraju kada staneš pred Gospoda On ti kaže: “Ah, trudio si se i brinuo za mnogo toga u tvom zemaljskom životu! Ali ja nisam bio zainteresovan ni za jednu tu stvar koju si ti radio” Zamislite koji će to šok biti: “Ali Gospode, ja sam radio toliko mnogo stvari za tebe!”


Zamislite kako je možda Marta rekla: “Gospode, dođi da vidiš koju hranu sam spremila za vas”.


“Mene to ne interesuje”.


Zavisiti od Gospoda!

Da li si naučio tu tajnu da zavisiš od Gospoda? Sekira treba da udari taj koren nezavisnosti od Boga. Drvo poznanja dobra i zla govori o životu nezavisnosti od Boga i postoje ljudi koji žive nezavisno od Boga a imaju VRLO DOBRE ŽIVOTE, zato što imaju savest. Oni neće varati.


Ja poznajem jednog ateistu koji nikada ne govori neistinu. Vrlo je iskren i pravedan, ali je apsolutni ateista. On je pravedniji od mnogih koji sebe nazivaju Hrišćanima. Stvar nije u dobru ili zlu, već da li živiš svoj život u zavisnosti ili nezavisnosti od Boga?


Kako to izgleda u tvom životu?


Zato je Isus rekao da treba da se molimo uvek. Ne mislim na to da uvek treba da klečimo i vršimo ritual molitve, nego kako je to moguće da se uvek molimo? Da li je to teško?


Zamislite da vam kažem: “Diši stalno!


I vi kažete u brzini: “Joj! Nikada to nisam radio. A da li stvarno misliš uvek dišem bez odmora?” 
“Da, bez odmora”.


Da li je to nemoguće? Ne. Upravo tako molitva uvek treba da se dešava. Treba da teče iz nas prirodno. Jednostavno da uvek zavisimo od Gospoda. UVEK! I posle određenog vremena, to postaje način života, bez truda!


Da li ste imali priliku da vidite eksperte u plivanju kako bez problema leže u reci i ne tope se. Oni jednostavno znaju umetnost toga. Ako biste vi pokušali, potopili biste se. I vi se možda pitate: “Kako je moguće da on tako leži i da ne tone?” Pa, on jednostavno zna tehniku održavanja na vodi i to radi praktično bez napora.


Moliti se uvek jeste kao to. Način života kada mi zavisimo od Gospoda uvek! Sekira je udarila u koren tog duha koji nije želeo da zavisi od Boga. I to je upravo ono o čemu govori ceo Novi Zavet! 


Dakle, mi smo videli dve stvari: šta znači okrenuti se od greha u prošloj propovedi i sada smo ukratko videli šta znači to da sekira treba da udari u koren drveta. Razlog zbog čega provodim vreme u ovim stvarima jeste u ovome: dokle god se ne suočiš sa ovim stvarima nećeš biti pripremljen da uđeš u taj novozavetni život. A o tome ćemo više misliti i videti u nedelju. Hajde da se molimo.


Hajde da pognemo svoje glave pred Bogom. I kao što sam mnogo puta spomenuo kako je Isus rekao: “Reči koje vam ja govorim duh su i život su”. Telesno razumevanje toga neće vam doneti nikakvu korist. Neka Sveti Duh primeni te reči na vaš duh! 


Molitva

Nebeski Oče, molimo se da ove reči donesu plod u našim srcima, a ne samo razumevanje u našim razumima! Hvala ti, u Isusovo ime. Amin!